Kako je Hrvatska članica EUROBATSA (Sporazuma o zaštiti populacija europskih vrsta šišmiša) određeno je točno kojih promjera moraju biti dijelovi vrata kako bi šišmiši nesmetano letjeli u špilju i izvan nje. Po navedenim standardima, sukladno našem godišnjem programu krajem godine postavili smo vrata na ulazu u Gornju Baraćevu špilju. Dio sredstava za sufinanciranje ovoga projekta osiguran je iz javnog poziva Hrvatske turističke zajednice – Potpore turističkim inicijativama za 2018. godinu.
Šišmiši su vrlo važna skupina sisavaca koja s više od 1300 vrsta čini oko četvrtine ukupnog broja sisavaca na svijetu. Najveći broj vrsta šišmiša nalazimo u tropskom i suptropskom pojasu, dok prema polovima broj vrsta opada. Sa 34 od 52 vrste šišmiša zabilježenih na teritoriju Hrvatske, jedna je od najbogatijih država sa faunom šišmiša.
Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava. Šišmiši su jedini sisavci koji imaju aktivnu sposobnost leta. Krila šišmiša građena su od dvostrukog sloja kože kroz koju prolaze krvne žile, živci i mišićna vlakna. Članci prstiju produljeni su, a jedino je palac skraćen i slobodno viri iznad gornjeg brida krila. Oblik krila različit je u različitih vrsta šišmiša i uvjetuje način korištenja staništa. U pravilu, široka i kratka krila omogućuju spor i okretan let u zatvorenom području (primjerice unutar krošanja) dok duga i uska krila omogućuju brz i okretan let u otvorenom tipu staništa i ukazuju na migratorne vrste.
Letna opna može se regenerirati u slučaju ozljede. Tako primjerice stariji šišmiši imaju izbrazdana krila s puno ožiljaka za razliku od mladih/jednogodišnjih šišmiša. Kako bi njihov let što lakši i ne bi im se narušilo njihovo stanište, morala su se dizajnirati posebna vrata na ulasku u špilju.
